Obzirom da u modelu Novih naručitelja kustos/producent u kulturi ima ulogu medijatora, Željka Miklošević dala je na početku sastanka kratki pregled povijesti pojma medijacije u kulturi. Pojam kulturne medijacije (ili medijacije u kulturi) pojavio se u Francuskoj 1980-ih kao posljedica nekoliko reakcija na kulturnu politiku 1960-ih. Prvo je bilo ukidanje edukacije u kulturi na što je kritika upozoravala da postoje potrebe za osiguranjem boljeg pristupa umjetničkim djelima. Drugi utjecaj na uvođenje pojma bilo je zagovaranje kulturne demokracije 1970-ih, odnosno zagovaranje prihvaćanja kao legitimne kulture onoga što ne podrazumijeva samo umjetnost, odnosno “visoku kulturu”. Konačno, kada se uvodi 1980-ih, medijacija služi kao važan alat za privlačenje publike čiji broj postaje jedan od kriterija za financiranje kulturnih sadržaja, no njezino značenje je široko i često podrazumijeva edukaciju. U području suvremene umjetnosti, pak, medijacija je najčešće posredovanje između stručno iščitanih značenja umjetničkog djela i onoga što umjetničko djelo može značiti za osobu laika. Od medijatora se očekuje da razvija komunikacijske vještine i pri posredovanju umjetničkih sadržaja publici uzima u obzir njihove interese, znanja i iskustva.
Nakon uvoda, nastavili smo s prezentacijama članica platforme o njihovu radu i potencijalima za razvoj modela Novih naručitelja u sredini u kojoj djeluju. Maša Milovac (Udruga Avanti) predstavila je izbor projekata udruge u malom istarskom mjestu Svetvinčenat. Udruga se povezala s lokalnom umjetničkom scenom i mjesnom samoupravom u želji da doprinese kulturnom životu sredine koja je prepoznatljiva po povijesnoj jezgri i suvremenoj umjetničkoj ponudi na polju plesa, kazališta, književnosti i (jazz) glazbe. Od 2018. godine bave se manjim projektima u zajednici, dovode umjetnike/ce koji u sklopu privremenih rezidencija rade site specific radove. Zbog uvjeta natječaja za većinu projekata trebaju unaprijed definirati umjetnike/ce koji potom dolaze u mjesto, upoznaju se s prostorom i zajednicom, provode u njemu neko vrijeme te se iz tog boravka izrodi motiv, tema ili problem koji žele obraditi. Recepcija projekata od strane stanovnika/ca je različita, neke umjetničke intervencije su devastirane ili ukradene, neke su široko prihvaćene i realizirane uz uključivanje brojnih mještana/ki. Božena Končić Badurina je 2021. izvela umjetničku akciju “Od kontrade do kontrade” u kojoj je šetajući s mještanima/kama kroz naselje razgovarala s njima, bilježila njihove priče o povijesti mjesta koje je potom objavila u grafičkoj mapi i na mrežnim stranicama. http://www.nevidljivasavicenta.com/
Ovi su projekti, zaključeno je u diskusiji, bliski modelu Novih naručitelja obzirom da uključuju rad s mještanima/kama i realiziraju se u javnom prostoru. Ono što ih pak razlikuje od tog modela jest činjenica da te projekte nisu naručili mještani/ke već su inicirani i osmišljeni od strane udruge Avanti i njihovih partnera.
Nenad Borovčak (Udruga Gokul, Zabok) je predstavio projekt udruge realiziran u partnerstvu s Društvom „Naša djeca“ (DND) Zabok. Zabok je među 70-ak gradova i županija u RH u kojima djeluje Društvo „Naša djeca” te imaju status Prijatelja djece – u tim gradovima djeca imaju „paralelnu vlast“, svojeg gradonačelnika/icu, gradsko vijeće i forum u kojima se bave njima važnim problemima te putem kojih se sa svojim prijedlozima obraćaju predstavnicima lokalne samouprave. Djeca u Zaboku izrazila su nezadovoljstvo manjkom zelenih površina u gradu pa je udruga GOKUL u suradnji s DND Zabok za njih organizirala stručno vođenu radionicu krajobrazne arhitekture. Cilj je bio djecu educirati kako bi mogli formulirati konkretan prijedlog, a ne samo iznijeti problem koji su uočili. Organizirali su predavanje o važnosti planiranja zelenih površina i parkova unutar urbanih sredina, terensko istraživanje javnih površina i likovni rad – izradu grafičko-katastarske mape i povezivanje parkova. Nakon radionice djeca su napravila krajobraznu studiju jednog gradskog lokaliteta i gradonačelniku Zaboka iznijeli prijedlog povezivanja parkova i igrališta zelenim koridorima. Financiranje projekta se odvija kroz fondove, a u njega se uključuje lokalna zajednica, tvrtke i druge udruge u gradu. http://www.dndzabok.hr/
U diskusiji je zaključeno da je projekt vrlo blizak modelu Novih naručitelja po strukturi i podjeli uloga, i posebno zanimljiv jer se u njemu kao naručitelji pojavljuju djeca. Istaknuto je educiranje djece kako bi svoj zahtjev/narudžbu mogla konkretizirati i obrazložiti te je uočeno da bi takva edukacija mogla biti korisna i u radu s odraslim osobama kao naručiteljima.
Aleksandra Sinobad (Udruga Porta, Knin) predstavila je projekt „Zidne novine – demokratizacija kulture sjećanja u Kninu”. Ideju za Zidne novine iznijeli su srednjoškolci na radionici koju je Otvoreni likovni pogon-OLP organizirao 2019. g. u Srednjoj školi Lovro Monti u Kninu, na temu spomenika, postojećih i onih koje bi učenici/ce željeli vidjeti u gradu. U prostoru u kojem su spomenici najvećim dijelom posvećeni izgradnji nacionalne države i Domovinskom ratu, srednjoškolci su poželjeli zidne novine s pričama o povijesti života u gradu, koje bi bile postavljane na različitim lokacijama kao oblik javnog sjećanja. Prijedlog je nakon toga iznesen i usvojen na javnoj tribini s građanstvom koju je OLP organizirao u partnerstvu s Narodnom knjižnicom Knin te su za projekt zatražena sredstva. Od 2020. do danas Udruga Porta u partnerstvu sa srednjom školom Lovro Monti i Narodnom knjižnicom, uz savjetodavnu podršku OLP-a i financijsku potporu Ministarstva kulture organizira radionice u kojima srednjoškolci prikupljaju priče i fotografije starijih sugrađana/ki na različite teme (društveni život, stare radnje i obrti, željeznica, nogomet, zdravstvo, školstvo..) i uređuju ih za objavu u zidnim novinama. Organizatori poseban napor ulažu u pozivanje starijih građana/ki u projekt, pri čemu je pojedince pripadnike/ce srpske nacionalnosti ponekad potrebno dodatno ohrabriti za sudjelovanje. Zasad se zidne novine kao plakati izlažu u Narodnoj knjižnici Knin i promoviraju banerima po gradu, no plan je u skoroj budućnosti da se za njih postave ormarići na frekventnim lokacijama, gdje će se moći periodično smjenjivati. Projekt je 2022. g. nagrađen nagradom SozialMarie za društvene inovacije. http://porta-knin.hr/2022/03/08/nastavak-projekta-zidne-novine-demokratizacija-kulture-sjecanja-u-kninu-2022/
S obzirom na model Novih naručitelja, zaključeno je da srednjoškolce možemo gledati kao naručitelje projekta jer su ga predložili, iako ne samoinicijativno već na poticaj organizatora programa. Srednjoškolci također kao urednici sudjeluju u izradi svoje narudžbe (ovdje Zidnih novina), što je uloga koja u modelu Novih naručitelja pripada pozvanom umjetniku/ci. Narodna knjižnica i Udruga Porta u projektu imaju ulogu medijatora/producenata koji srednjoškolcima daju stručnu i logističku podršku u radu.
Sonja Leboš (UIII, Zagreb) je predstavila izbor projekata udruge koji se odvijaju na sjecištu umjetnosti i društvenih znanosti te adresiraju različite probleme u društvu. U programu aRs PUBLICae, baveći se između ostalog problematikom vode u javnom prostoru, ustanovili su peripatetički format kao optimalan za uključivanje građana oko neke konkretne teme. U projektu MnemosynE bavili su se kulturom sjećanja i spomeničkim aktivizmom, pri čemu su naišli na niz problema i pitanja, primjerice oko spomenika DUDIK kraj Vukovara autora Bogdana Bogdanovića. U okviru projekta retropolis koji se bavi presjecima socijalnog planiranja, umjetničkih praksi i socijalne medicine, u bolnici KBC Split je s radom počela galerija Zoja Dumengjić. Galerija je otvorena na inicijativu Splitskog salona, u partnerstvu s bolnicom. U pripremi je publikacija o Parku kralja Petra Krešimira IV u Zagrebu, popularnom Krešimircu, koji je jedan vrhunski oblikovani ali zapušteni javni prostor, krajobrazno djelo Josipa Seissela, u čije uređenje i održavanje žele uključiti lokalnu zajednicu. U Novom Zagrebu udruga istražuje mogućnosti za razvoj kulturnih i društvenih sadržaja u zapuštenom prostoru zagrebačkog Velesajma. Organizirali su niz peripatetičkih formata i radionica, pozvali građane da se jave sa svojim uspomenama i fotografijama. U okviru projekta Ars Publicae II pokrenuli su s partnerima komparativno istraživanje nasljeđa bivše Jugoslavije u odnosu na model Novih naručitelja, i organizirali javne diskusije na kojima je sudjelovao i autor Protokola Novih naručitelja, Francois Hers. Ars Publicae II je projekt koji bi voljeli razvijati u okviru nacionalne platforme Novih naručitelja. http://uiii.hr/
Sastanak je zaključila Sonja Leboš napomenom da je Hersov Protokol Novih naručitelja nastao unutar kapitalističkog sustava, uz potporu Fondation de France kroz koju imućni pojedinci višak svog kapitala ulažu u umjetnost. Hersova je namjera bila Protokolom dati novi, politički legitimitet umjetnosti u okolnostima njene snažne instrumentalizacije i komercijalizacije. Taj politički legitimitet pronašao je u građanima/kama kao inicijatorima, odnosno naručiteljima umjetnosti u javnom prostoru te je trijadni sklop ‘naručitelji – medijator – lokalna zajednica’ uveden kao oblik novog društvenog ugovora.
Naslovna fotografija: Radionica PIK PAK park za nas!, Zabok, 2023., organizatori: Udruga Gokul i Društvo “Naša djeca”, Zabok; foto: Nenad Borovčak