III. sastanak platforme Novi naručitelji, 16.3.2023.

Na trećem online sastanku platforme Novi naručitelji koji je održan 16.3.2023. godine nastavili smo promišljati načine na koje ovaj međunarodno provjeren model umjetničke produkcije u javnom prostoru možemo razviti u RH, tako da građani/ke u različitim sredinama uzmu ulogu naručitelja/ca. Pogledali smo 15-tak primjera projekata Novih naručitelja koji su u proteklih 20-tak godina realizirani u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Španjolskoj, Švicarskoj, Finskoj, Švedskoj, uz manji dio projekata u Africi (Nigeriji i Kamerunu). Osvrnuli smo se na različite oblike suradnje umjetnika/ca i lokalne zajednice u predstavljenim projektima te na naručitelje koji dolaze iz različitih društvenih krugova i različitih su profesija, između ostalog i doktori/ce medicine. Ukoliko je u modelu Novih naručitelja riječ o davanju uloge naručitelja onima koji to pravo inače nemaju, je li u duhu modela to pravo dati pripadnicima viših društvenih slojeva koji si mogu priuštiti takve sadržaje, zapitali smo se. U RH je u novije vrijeme, u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu i u KBC Split na inicijativu ili u suradnji s osobljem bolnice pokrenut izlagački program – te smo primjere prepoznali kao bliske modelu Novih naručitelja jer su naručeni za prostore bolnice. U dijelu sastanka posvećenom kratkom predstavljanju članica i sredina u kojima djeluju pogledali smo video-prilog o javnoj skulpturi u Velikoj Gorici, kojeg je priredila Tea Gudek Šnajdar (predstavnica Galerije Galženica), a Vera Ćuže-Abramović (predstavnica Gradske knjižnice Požega) predstavila je Požegu i izbor projekata s lokalnom zajednicom na kojima je surađivala.

Velika Gorica, Trg Stjepana Radića; skulptura “Miroslav Krleža” autora Mladena Mikulina, privremeni postav, 2023. Foto: Tea Gudek Šnajdar
Požega, Stari grad, zidni oslik “Ulični svirači” grupe PožArt (voditeljica Snježana Mekić-Delić), 2015. Foto: Vera Ćuže-Abramović, 2015.

Nakon što smo zajedno prošli kroz Protokol Novih naručitelja, u kojem se definiraju uloge i načela rada u ovom specifičnom modelu umjetničke produkcije, kustosica Ana Kutleša iz Udruge BLOK predstavila je nagrađeni projekt udruge Muzej susjedstva Trešnjevka – Izgradnja odozdo, prvi korak u pokretanju kvartovskog muzeja zasnovanog na demokratskim načelima i uključivanju zajednice. To je prva u nizu prezentacija koje će uslijediti, u kojima će članice platforme detaljnije predstaviti sredinu u kojoj djeluju i svoj rad u njoj obzirom na potencijale formata Novih naručitelja. Ana nas je upoznala s oblicima participacije građanstva koji za virtualni fundus Muzeja donose predmete poput znački, medalja, knjižica i fotografija, iznose im priče o tim predmetima a oni ih u suradnji sa stručnjacima iz različitih područja interpretiraju na mrežnim stranicama Muzeja, kroz izložbe i druge programe stavljajući ih u širi društveni kontekst. Važno im je socijalističko nasljeđe Trešnjevke i žele se kritički baviti poviješću Jugoslavije.

Prvi umjetnički program nastao iz fundusa Muzeja susjedstva Trešnjevka je izložba fotografija “Kiklop iz Kučerine: Trešnjevačka fotokronika” (2020.) s fotografijama koje su snimili Bogdan, Alen, Eduard, Veseljka Štefanić i Renato Bašnec iz trešnjevačke Kučerine ulice. Fotografije koje prikazuju nekoliko desetljeća života u Kučerinoj i na Trešnjevci do tada nisu bile izlagane u umjetničkom kontekstu niti njihovi autori imaju ikakve veze sa svijetom umjetnosti. Izložbu je u sklopu programa udruge “Umjetnici za kvart” kurirala Ivana Hanaček u bliskoj suradnji s Eduardom i Alenom Štefanićem i dizajnericama postava Ninom Bačun i Robertom Bratović (OAZA). Foto postava izložbe u Novoj BAZI: Srđan Kovačević

Prikupljanje fundusa za Muzej susjedstva Trešnjevka, BLOK-ova suradnica Petra Matić s donatoricom, 2022. Foto: Luka Pešun

U diskusiji koja je uslijedila razmotrili smo mogućnost da građani/ke sami/e, prema modelu Novih naručitelja, budu naručitelji jednog takvog muzeja te otvorili pitanje o razlici između kulturnih radnika/ca (ovdje udruge BLOK) i ostalih građana/ki kao naručitelja. Također smo ukazali na razliku između BBB kao naručitelja grafita po Zagrebu i onih koji rade prema modelu Novih naručitelja, u kojem stručna osoba kustos/ica predlaže umjetnika/cu i posreduje između njega/nje i građana/ki pri razvijanju umjetničkog prijedloga. Zaključili smo da je potrebno razraditi kriterije po kojima ćemo pojedine projekte uspoređivati s modelom Novih naručitelja, čemu ćemo se posvetiti u narednom razdoblju.

Promocija radionice „Papir koji liječi: kolaži i riječi“ (2022.) voditeljica Božene Končić Badurine i Olje Savičević Ivančević. Polaznice radionice su kroz medij kolaža i kratkih književnih formi građu iz fundusa Muzeja susjedstva Trešnjevka ispreplitale s vlastitim iskustvom, a na temu uvjeta rada. Svi su radovi polaznica objavljeni u fanzinu i predstavljeni na promociji uz javno čitanje priča. Radionica je prerasla u kontinuirani BLOK-ov program. Foto: Luka Pešun
Mnoštvo okupljeno na otvorenju izložbe „Jadrankin prvi život“ (2023.) umjetnice Božene Končić Badurina, nastale u bliskoj suradnji s Trešnjevčankom Jadrankom Klekar i temeljene na njenom životu. Jadranka Klekar od samih početaka donira za Muzej susjedstva Trešnjevka, a Božena je istraživala njezin život od siromašnog odrastanja, preko teškog školovanja i ranog ulaska na tržište rada, do posla u hotelu Laguna i sindikalnog rada. Izložba je bila postavljena u prostoru Nova BAZA udruge BLOK. Foto: Luka Pešun, 2023.

Prije pokretanja projekta Muzeja susjedstva Trešnjevka – Izgradnja odozdo udruga BLOK je producirala nekoliko privremenih umjetničkih intervencija u javnom prostoru Trešnjevke, u okviru programa Umjetnici za kvart koji je također bio usmjeren na Trešnjevku i temeljio se na istraživanju i društvenom angažmanu kroz umjetnost. Započet je 2016. a zaključen 2020. po pokretanju Muzeja susjedstva Trešnjevka. U periodu od 2016. do 2018. godine tematizirao je stanovanje na Trešnjevci.

Detalj jedne od klupa u zagrebačkom naselju Voltino na Trešnjevci, na koje je umjetnica Ana Kuzmanić 2017. intervenirala pločicama s različitim natpisima – natpisi su temeljeni na razgovorima koje je umjetnica vodila sa stanovnicima naselja, na arhivskom istraživanju i njenim vlastitim impresijama. Produkcija: BLOK. Foto: Damir Žižić, 2017.

*Naslovna fotografija: jedna od nekoliko instalacija u prostoru Parka Stara Trešnjevka koje je 2018. osmislio umjetnički duo iz Beograda Vladan Jeremić i Rena Raedle, na temelju rezidencijalnog boravka na Trešnjevci. Instalacija se sastoji od drvene piramide na čijim stranicama su klupe, kojih na Trešnjevci kronično nedostaje, a iznad njih su paneli sa stihovima i crtežima koji tematiziraju trešnjevačke transformacije i život običnog čovjeka koji se sve teže bori s kapitalističkim žrvnjem. Produkcija: BLOK u okviru programa “Umjetnici za kvart”. Foto: Rena Raedle i Vladan Jeremić