Na 6. sastanku platforme Novi naručitelji HR u članstvo platforme su primljeni Culture Hub Croatia iz Splita i Gradski muzej Vinkovci. Na prijemu se ispred Culture Hub Croatia zahvalila Jasmina Šarić, jedna od suosnivačica udruge 2017. godine – udruga od 2021. godine djeluje u privatnom prostoru blizu centra Splita, trude se u programe uključiti susjede iz zgrade i iz kvarta te im je model Novih naručitelja vrlo zanimljiv – Jasmina se s modelom upoznala kroz program Commissioning and Curating Contemporary Public Art Valand Akademije Sveučilišta u Göteborgu. Gradski muzej Vinkovci predstavljati će Zoran Šimunović, koji je u prvom dijelu godine sudjelovao u radu platforme kao predstavnik Gradskog muzeja Vukovar u kojem je donedavno radio, a sada je voditelj galerije u Gradskom muzeju Vinkovci. Gradski muzej Vukovar i Umjetnički paviljon iz Zagreba istupili su iz platforme jer među zaposlenim kadrom nisu uspjeli organizirati osobu za rad u platformi. Ponovljeno je da organizacije-članice u platformi mogu predstavljati i osobe koje nisu u njima zaposlene, odnosno da to može biti bilo koja osoba aktivna u lokalnoj zajednici i s interesom za umjetnost u javnom prostoru.
Nastavljeno je s prezentacijama ostalih članica o njihovu radu i sredini u kojoj djeluju s obzirom na potencijale za razvoj projekata prema modelu Novih naručitelja.
Vera Ćuže-Abramović, prof. povijesti umjetnosti iz Gimnazije Požega koja u platformi predstavlja Gradsku knjižnicu Požega, predstavila je projekte Kreativne radionice učenika gimnazije (KRUG) koju vodi od 2005. godine. KRUG je slobodna izvannastavna aktivnost u koju se dobrovoljno uključuju učenici/ce od 1. do 4. razreda opće, jezične, matematičke i klasične gimnazije, u okviru koje se potiču da kroz likovni i istraživački rad obrade lokalno važne teme i potaknu javnu raspravu. Vera je izdvojila program Kružimo gradom iz 2015. godine koji je problematizirao različite segmente života u Požegi kroz anketu Zašto (ne) voliš Požegu? te je osim toga uključivao niz aktivnosti u javnom prostoru: iskopavanje nekadašnjeg stadiona koji je bio zatrpan radi izgradnje škole, čitanje poezije (uglavnom požeških pjesnika) bez najave u mladima atraktivnim kafićima, osmišljavanje kulturnih sadržaja u Starom gradu i dr. Glavni cilj projekta bio je poticanje razvoja urbane kulture i kritičko promišljanje svakodnevice grada.
Kristina Leko je primijetila da struktura za razvoj projekta prema modelu Novih naručitelja ovdje već postoji: naručitelji mogu biti učenici/ce članovi/ce KRUG-a koje se može pozvati da definiraju svoju narudžbu, a koja se odnosi na neki problem/prostor/temu koju smatraju važnom za grad, dok profesorica Ćuže može biti medijatorica. Pritom bi oformljena grupa učenika/ca ostala aktivna do realizacije projekta, po potrebi i nakon što završe srednju školu.
Sanja Bachrach Krištofić (Centar za ženske studije, Zagreb) predstavila je rad Centra, prvog multiinterdisciplinarnog studija o ženskoj tematici u Hrvatskoj, osnovanog 1995. godine. Centar provodi različite aktivnosti, s fokusom na jednogodišnji program edukacije kroz koji su do danas prošle brojne generacije studenata/tica, a koji se od 2020. odvija i online. Od novijih projekata izdvojila je projekt ‘Žene i tehnika – prema rodno uključivom muzeju’ u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i SKD Prosvjeta, koji je usmjeren na promjenu dominantnog narativa u muzejima, u kojima su najčešće reprezentirane muške osobe iz povijesti. U okviru projekta je, između ostalog, izrađena web aplikacija ‘Zvjezdoznanice – žene koje poznaju zvijezde’. U Centru već neko vrijeme razmišljaju o javnoj skulpturi posvećenoj ženama koje su kroz povijest proglašavane vješticama te se Sanja pita može li se takva jedna narudžba realizirati kroz model Novih naručitelja. Branka Cvjetičanin i Kristina Leko su primijetile da se naručitelji/ce mogu regrutirati među studentima/cama koji pohađaju edukativni program Centra, a koji s uvođenjem online nastave uključuju i studente/ice iz šire regije, odnosno zemalja bivše Jugoslavije. Narudžba se može realizirati u njihovoj sredini, online ili/i u Zagrebu u formi javne skulpture, a može se odnositi na neku od tema koja će se isprofilirati tijekom studija.
Klara Macolić Kuparić (Gradski muzej Varaždin) predstavila je interdisciplinarni program Muzeja koji veliku pažnju posvećuje interakciji s publikom kroz mjesečne publikacije, radionice za osnovnoškolske i srednjoškolske uzraste, te vrlo posjećenu Srijedu u muzeju. Izdvojila je trenutno aktualnu izložbu ‘DOBAR TEK! Kultura hrane u varaždinskom kraju’, kojom se željelo educirati posjetitelje o prehrambenim navikama i običajima u Varaždinu. Također, istaknula je kako je informiranje šire publike o lokalnim kuhinjskim običajima prisutno od 2015. godine, kada se započinje sa postavljanjem prostornih instalacija na zidu u blizini varaždinske tržnice. Do sada su postavljene tri umjetničke instalacije u izboru stručnog žirija, koje su posvećene tradicionalnim receptima i namirnicama varaždinskog kraja – zelju (autor Ivan Mesek), klipiću (autor Jurica Mihinjač) i bućinom ulju (autor Zlatan Pintek). Radovi posvećeni zelju i bućinom ulju naišli su na izrazito negodovanje javnosti te je u diskusiji zaključeno da bi se sljedeća tabla mogla realizirati prema modelu Novih naručitelja, s građanima/kama kao naručiteljima.
Tena Starčević (Ured za fotografiju, Zagreb) predstavila je ovu neprofitnu udrugu osnovanu 2013. godine koja je usmjerena k istraživanju, razvoju, promociji i kontekstualizaciji inovativnih umjetničkih praksi na polju fotografije i novih medija. Među projektima čiji pristup uključuje sudjelovanje javnosti u kreativnom procesu izdvojila je ‘Kvartovski objektiv’ u čijem je središtu zanimanja gradska četvrt Črnomerec. Cilj ovog multidisciplinarnog projekta je uočiti i oblikovati sadržaje grada, pozitivno utjecati na značenje povijesnih, emocionalnih i drugih sačuvanih slika, kako bi se potaknula promjena prema javnom prostoru. Aktivnosti uključuju tematske šetnje, radionice, predavanja, panel diskusije u koje uključuju lokalnu zajednicu različitih generacija, od srednjoškolaca/ki do umirovljenika/ca, od kojih doznaju o njihovim željama i potrebama za oblikovanjem javnog prostora i različitim kreativnim sadržajima. Zaključeno je da je uspostavljena komunikacija s lokalnim stanovništvom dobra osnova za formiranje grupe naručitelja među njima, na temu koja se tiče ove gradske četvrti.
Maša Štrbac (Otvoreni likovni pogon, Zagreb) predstavila je ovu umjetničku organizaciju koju su 1997. osnovale Kristina Leko i Marijana Rajčić i koja djeluje na području društveno angažirane umjetnosti i demokratizacije kulture, s težištem na umjetnosti u zajednici, umjetnosti u javnom prostoru te participativnoj umjetnosti. Maša je u organizaciji zaposlena kao voditeljica ureda od travnja 2019. Predstavila je projekt ‘Uredimo zdenac’ u zagrebačkom naselju Gornji Stenjevec, koji je prvi OLP-ov projekt zamišljen da bude izveden prema protokolu Novih naručitelja. Projekt je proizašao iz inicijative mještana i lokalnog mjesnog odbora da se urede javni zdenci u naselju, koji su generacijama bili mjesta okupljanja i druženja – u projektu će mještani kao grupa naručitelja odabrati jedan od zdenaca za obnovu a studenti/ce Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu će uz Mašu kao medijatoricu i mentorstvo profesora Renea Lisca i Kristine Careva ponuditi prijedlog njegova arhitektonskog uređenja. U raspravi je istaknut potencijal mjesnih odbora za provedbu projekata Novih naručitelja te je otvoreno pitanje uloge vijećnika u procesu kao i odnosa između njih i grupe građana kao naručitelja.
U drugom dijelu sastanka članice su pozvane da svaka za sebe osmisle projekt prema modelu Novih naručitelja, za koji bi se sredstva tražila u sljedećim godinama, uz certifikat koji će se razraditi unutar platforme. Sastanak je zaključen vijestima iz Njemačke u kojoj je Savezna zaklada za kulturu podružnici Novih naručitelja / Die Neue Auftraggeber nakon 5-godišnje potpore od 2017 – 2022 odobrila novih 5 milijuna eura za 15 projekata tijekom sljedećih 5 godina (2023- 2028), ovoga puta za narudžbe građana u području plesa.
*naslovna fotografija: PožArt u akciji, Stari grad u Požegi, 2015. – foto: Vera Ćuže-Abramović